Miloš Milovanović, Things Solver: “U podacima zaista leži (neotkriveno) blago…”

Miloš Milovanović, Things Solver

Sasvim jedno je imati ideju, ali izvesti istu ćesto može da bude veoma izazovno. A, ne kaže se džabe da je “od ideje do realizacije dugačak put”.

Ali, kada se biznis pokreće iz ljubavi prema nekoj oblasti, možemo slobodno reći da imamo više strpljenja i snage da guramo.

Danas donosimo veoma važnu i zanimljivu temu iz oblasti analize, obrade i upravljanja podacima, jedan dokazano uspešnu domaću kompaniju čiji je tim iskoristio ukazanu priliku i znanjem dokazali da mogu da se nose rame uz rame sa svekim kompanijama.

Danas pričamo sa Milošem Milovanovićem Head of Delivery u kompaniji Things Solver, pioniru u oblastima analize, obrade i upravljanju podacima.

 

Kada i na koji način je nastala ideja o kreiranju kompanije Things Solver-a?

Kompanija je nastala još u vreme naših studentskih dana. Još od prvih dana studija, jako smo se zainteresovali za oblast analize, obrade i upravljanja podacima. Jako rano smo počeli da se bavimo i istražujemo ovu veliku oblast i kreiramo prve proof of concept aplikacije. U to vreme se na zapadu dosta pisalo na ovu temu, a u regionu se gotovo niko nije bavio podacima, tako da smo moj kolega Darko i ja bili zaista pioniri u ovoj oblasti.

Darko je tada pokrenuo i blog „Hadoop Srbija“, koji se bavio Big Data-om, i upravljanju velikom kolicinom podataka (kasnije je „prerastao“ u Data Science Srbija“). Inicijalna ideja, a otuda i naziv, jeste bila analiza podataka u oblasti Internet of Things, međutim kako se to prirodno dešava, firma je pivotirala.

I prvi klijent je dosao „slučajno“ – na jednoj konferenciji smo Darko i ja govorili o analizi podataka prikupljenih sa Twitter-a, prema predefinisanim ključnim rečima. Igrom slučaja u publici su se nalazile i kolege iz jedne od najvećih banaka na tržištu, jako zainteresovane za temu. Ispostavilo se da su u banci taj scenario već razmatrali, tako da je tako nastao i naš prvi projekat i klijent.

 

Kako je to izgledalo na samom početku, na koji način ste „osvojili“ prve klijente i koliko je to bilo teško?

Ono što se pokazalo kao najjači sales pitch od prvog dana, a što važi i dan danas – ekspertiza. Fokusiranost na sam poslovni domen kojim se bavimo, pored moćnih tehnologija, je od prvog dana osnova našeg poslovanja.

Međutim, doći do dovoljno publike, i preneti svoju ekspertizu, pogotovo kad je tim tako mlad, nije bilo lako. Dodatni izazov je bio u tome što se bavimo nečim što je novo i našim potencijalnim klijentima – dosta su svi čitali o tome, ali niko nije baš bio siguran u koje analize i podatke ulagati svoje resurse. Tako da smo dosta vremena ulagali u samu edukaciju klijenata i tržišta, kao i razumevanje samih poslovnih potreba.

Ulaganje se itekako isplatilo, ali nije bilo lako – pogotovo u inicijalnim mesecima našeg poslovanja kada smo zaradjivali taman toliko da pokrijemo osnovne troškove firme, i nadamo se da smo „na nuli“. Poput prvog klijenta, i ostali su dolazili organski, kroz preporuke i lepu reč klijenata. Od prvog dana smo se trudili da maksimalno razumemo potrebe naših klijenata, i na pravi način na njih odgovorimo, a lepa reč klijenata se prirodno prenosila dalje. To je jedna od glavnih vrednosti koje negujemo u timu.

 

Miloš Milovanović, Things Solver

Kako su reagovale kompanije sa domaćeg tržišta tada, a kako danas, kada ih kontaktirate u vezi poslovne saradnje?

Moram priznati da su u početku dosta skeptično pristupali projektima, što je i očekivano imajući u vidu da je oblast napredne analitike bila jako mlada i nova globalno, ne samo u našem regionu, i da smo mi sa druge strane bili tek osnovana firma koja tek treba da se dokaze. I mnogo smo zahvalni svim klijentima i partnerima koji su nam u startu ukazali poverenje – svesni smo rizika i prilike koju smo dobili.

Incijalno je i cela industrija dosta više bila fokusirana na samo skladištenje podataka, i tehnologije koje nam omogućavaju da obradimo ogromne količine podataka. Kako smo vremenom savladavali te izazove, prirodno se fokus pomerio ka konkretnim poslovnim zahtevima a manje ka tehnologijama – tehnologije su tu „samo“ da nam omoguće da lako i brzo dođemo do nekog poslovnog cilja.

Tako je i tržište sazrevalo, i kompanije su bivale sve konkretnije sa svojim zahtevima i poslovnim ciljevima, sa jasnom slikom koje benefite mogu očekivati od konkretnih implementacija. Imali smo često privilegiju da radimo sa sjajnim vizionarima iz različitih industrija, koji su na prvom mestu razumeli vrednost podataka, i uz jaku podršku menadžmenta koja je uvek bitna, zajedno sa nama bili pioniri u kreativnim načinima primene analitike u poslovne svrhe. Kako je tržište sazrevalo, tako je i menadžment u kompanijama sve više uviđao prednosti i potrebe primene rešenja na kojima mi radimo.

 

Nakon akvizicije Asseco-a, dobili ste priliku da radite sa globalnim kompanijama, što verujemo da predstavlja dodatan izazov. Prema vašem uvidu i mišljenju, da li domaće tržište prati EU i svetske trendove u obradi podataka i koliko još moramo da radimo na tome?

Izazovi su jako slični na „svim meridijanima“, izuzev regulativa koje na raziličitim tržištima imaju različite oblike. Moj osećaj je da posebno u regionu često imamo osećaj i mišljenja smo da su neka druga tržišta neuporedivo naprednija, i da se samo mi borimo sa nekim izazovima poput zastarelih tehnologija ili nedostatka kadrova, a da je to mnogo drugačije na drugim tržištima. Dosadašnje iskustvo me je razuverilo u tome, bar kad je u pitanju tehnološka industrija, uz izuzetak par najpoznatijih i najvećih kompanija u ovoj oblasti.

Ono što se dosta razlikuje jesu sami budžeti kompanija koji se izdvajaju za tehnološka rešenja, posebno imajući u vidu o kolikim tržištima govorimo. Sa druge strane, to nas tera da budemo „kreativniji“ u pogledu toga kako korisitimo određene tehnologije, i kako da dođemo do što boljih rezultata uz ograničenije budžete. I to nam je od prvih dana donelo pristup globalnim tržištima, tako da su jedni od prvih naših klijenata bile globalne kompanije. Globalno prisustvo nas obavezuje da budemo usklađeni sa sirokim spektrom regulativa, standarda i trendova u našoj oblasti, te se samim tim i granice između različitih tržišta ruše.

Jedna od velikih prednosti koju imamo kao deo velike grupacije kao što je ASEE u pogledu globalnih tržišta jeste što imamo pristup i podršku lokalnih eksperata na različitim tržištima, sa mnogo iskustva poslovanja širom sveta. Svakodnevno sarađujemo sa velikim brojem kolega iz svih zemalja koje ASEE pokriva, i to nam daje priliku pored ostalog da iskoristimo iskustvo, ekspertizu i globalno prisustvo koje nam grupa donosi. I sa druge strane to uliva poverenje našim novim klijentima na novim tržištima.

 

Kako bi opisali važnost prikupljanja, obrade i korišćenja podataka kupaca ili potencijalnih kupaca u svrhu maksimizacije prodajnih rezultata?

Mislim da o tome najviše govori da se ovom oblašću bavimo (uspešno) skoro deset godina.  Analizirajući navike i ponašanje naših kupaca, pravilnosti i nepravilnosti u ponašanjima, dobijamo neograničen uvid kako u same potrebe naših kupaca, tako i u naše prednosti, mane i mogućnosti za unapređenje. U ovim podacima zaista leži (neotkriveno) blago, čijom adekvatnom analizom možemo značajno unaprediti svoje procese, ponudu i pristup ka svojim kupcima. Maksimizacija prodajnih rezultata je tu svakako jedan od „prioritetnijih“ ciljeva, ali pored toga ne treba zanemariti i povećanje korisničkog iskustva naših kupaca, adekvatno plasiranje proizvoda i cena samih proizvoda, i optimizaciju samih operativnih procesa koji podržavaju naše primarno poslovanje. Kad smo kod korisničkog iskustva, jako je bitno naglasiti i povećanu bezbednost samih kanala i aplikacija kojim komuniciramo sa kupcima zasnovano na analizi različitih skupova podataka koje danas možemo prikupiti. Naravno, sve to uzročno posledično čini naše poslovanje boljim, a naše kupce srećnijim i lojalnijim.

 

Koliko smatrate važnim edukaciju privrede i zaposlenih o važnosti načina prikupljanja, obrade i korišćenja podataka?

Koliko je vazno prikupiti i obraditi različite podatke o poslovanju koji su nam dostupni – isto toliko je vazno edukovati naše zaposlene i naše korisnike o načinima kako, zašto i koji podaci se prikupljaju i obrađuju. Važnost proizilazi iz dva glavna izvora – regulative i etičnosti. Regulative su jako bitne jer nam daju smernice kako treba tretirati podatke, i kažnjavaju one koji te iste regulative ne poštuju, što može prouzrokovati značajne finansijske gubitke.

Sa druge strane, etičnost i transparetnost omogućavaju nama kao biznisu da imamo svoj integritet i dobru reputaciju, što korisnici na kraju uvek i prepoznaju i znaju da cene. Jedna od poruka koju često prenosimo svojim zaposlenima i svojim klijentima je da se i mi kao pojedinci često nalazimo na onoj drugoj strani kao korisnici čiji podaci se prikupljaju i obradjuju, i uvek se treba staviti u te cipele kada se zapitamo kojim podacima i kako baratamo.

Čak i ako ne postoje neke regulative koje bi sankcionisale neetično rukovanje podacima, tržište će uvek naći način da kazni takvo ponašanje. Na kraju dana, sve sto je potrebno je da možemo da otvoreno pogledamo svoje korisnike u oči, i budemo sigurni da su naši korisnici saglasni sa tim kako i zašto mi koristimo njihove podatke.

 

Miloše, hvala na odvojenom vremenu za ovaj intervju!

P.S. Podsećamo vas da možete pročitati još zanimljivih intervjua u našoj kategoriji Intervjui.