Čas 43. Svi znamo šta su pop-up, ali šta su pop-under oglasi?

Pretpostavljamo da koristite internet mnogo duže od nekoliko godina, a do sada ste se sigurno susreli sa pop-up oglasima – onim malim prozorima koji nas nerviraju jer „iskoče“ preko sadržaja, koji upravo čitamo. Zvuči poznato? Njihova pojava je bila toliko česta da su gotovo svi moderni browseri (Chrome, Firefox, Safari…) danas opremljeni ugrađenim blokatorima koji ih automatski sprečavaju.

Ali postoji i srodna, manje poznata forma oglašavanja: pop-under oglasi. Iako su nastali davno, u poslednje vreme ponovo se pominju, posebno u kontekstu digitalnog marketinga, affiliate kampanja i monetizacije sajtova sa velikim brojem poseta.

 

Šta su zapravo pop-under oglasi?

Za razliku od pop-up prozora, koji se pojavljuju iznad sadržaja i odmah zahtevaju pažnju korisnika, pop-under oglasi se otvaraju ispod aktivnog prozora. To znači da korisnik često i ne primeti da se novi tab ili prozor otvorio sve dok ne zatvori trenutnu stranicu.

Zbog tog „neupadljivog“ pristupa, pop-under format se nekada smatrao elegantnijom alternativom pop-up reklamama – manje agresivan, ali i dalje dovoljno vidljiv da isporuči poruku oglašivača.

Tipično, kada korisnik klikne na link, video player ili neki element na sajtu, skripta u pozadini otvori oglasnu stranicu u novom prozoru, ali ne u prvom planu. Kada korisnik završi sesiju, taj prozor „čeka“ otvoren u pozadini.

 

Zašto su oglašivači koristili pop-under formate?

Ideja iza ovog formata bila je da se poveća stopa pregleda oglasa bez prekidanja korisničkog iskustva. Pop-under se aktivira tiho, a oglas „dočeka“ korisnika kada završi sa čitanjem ili gledanjem sadržaja.

U svojim ranim danima (oko 2000-ih), pop-under oglasi su bili izuzetno popularni među sajtovima za zabavni, filmski i medijski sadržaj. Oni su omogućavali dodatni prihod vlasnicima sajtova, dok su oglašivačima nudili jeftin CPM i sigurne preglede stranice.

 

Zašto su danas kontroverzni?

Pop-under oglasi su vremenom stekli lošu reputaciju iz dva razloga:

Najpre, korisnici ih doživljavaju kao skrivenu manipulaciju, jer ne daju saglasnost za otvaranje dodatnog prozora; drugo, ovaj format se često zloupotrebljava u sferi malvertisinga – distribucije sumnjivih sajtova, aplikacija ili softvera.

Ovo je razlog toga da su većina modernih browsera (Chrome, Firefox, Safari) i oglasnih mreža ograničili ili potpuno zabranili prikazivanje pop-under formata. Google Ads, na primer, eksplicitno navodi u svojim pravilima da pop-under oglasi nisu dozvoljeni, jer narušavaju korisničko iskustvo i mogu se povezati sa spam ponašanjem (Google Ads Policy Center).

 

Da li pop-under oglasi imaju legitimnu primenu?

Iako su u većini slučajeva nepoželjni, postoje i situacije u kojima se pop-under format koristi na odgovoran način – pre svega u direktnim partnerskim kampanjama i specifičnim industrijama (npr. online igre, kripto, video streaming).

Kod takvih oglasa oglašivači ciljano kupuju prostor na sajtovima koji ne koriste klasične oglašivačke mreže, pa se oglas otvara samo nakon eksplicitne akcije korisnika (klik, registracija ili gledanje videa). U tim slučajevima pop-under format se koristi kao retargeting alat – diskretno otvara promotivnu stranicu koja korisnika čeka kasnije, bez prekida trenutne aktivnosti.

Međutim, čak i tada, njegova upotreba mora biti u skladu sa politikom transparentnosti i zaštite privatnosti. Evropski regulatorni okviri (poput DSA – Digital Services Act) zahtevaju jasno obaveštavanje korisnika o svakoj formi automatskog otvaranja oglasa i obradi podataka.

 

Zaključak

Pop-under oglasi su primer kako se granica između vidljivosti i invazivnosti lako može preći. Iako su tehnički sofisticiraniji od klasičnih pop-up prozora, njihova reputacija je godinama narušena zbog zloupotreba i nepoštovanja korisničkog iskustva.

Za današnje e-commerce brendove, ključ nije u ponovnom oživljavanju starih formata, već u pronalaženju transparentnih, kreativnih i korisniku prijateljskih načina komunikacije.

U svetu gde poverenje postaje nova valuta, pravi efekat više ne donosi oglas koji „iskoči“ ili „isprati korisnika“, već onaj koji ga neprimetno vodi ka rešenju koje traži.